7 stanovnika Jadrana koje biste trebali upoznati

Jadransko more, koje je ime dobilo po antičkom gradu Adri, jedno je od najzanimljivijih mora na svijetu. Skoro 80% njegove obale nalazi se u Hrvatskoj (ostatak dijele Italija koja ima oko 16%, i Slovenija, BiH, Crna Gora i Albanija). Proteže se od Savudrije na sjeveru i rta Oštro na jugu. Ukupna duljina obale? 6000 km. Ima čak 1244 otoka i hridi, ali je samo njih 50-ak trajno naseljeno. Zanimljivo je i to što je najveća dubina Jadrana skoro isto kao broj otoka – 1233 metra. Jadransko more jako je čisto i ugodno za kupanje (prosječne temperature ljeti su oko 26 stupnjeva). Zbog takvih uvjeta jako je pogodan za život, pa u njemu živi puno biljnih i životinjskih vrsta. Neke od njih mogli biste sresti i sami, neke vjerojatno nećete. Ali u svakom slučaju jako su zanimljive pa sam ih odlučio istražiti i napraviti popis od 7 najzanimljivijih stanovnika Jadrana.

1. Dupini

Kod nas u Jadranu uglavnom živi samo vrsta poznata pod nazivom „Dobri dupin”. Jako su inteligentni i spadaju u najpametnije životinje. Zašto? Za razliku od mene kad se ujutro probudim, dupini su navodno toliko pametni da mogu prepoznati sebe u ogledalu i koristiti alate (primjerice spužve kako ne bi ozlijedili njušku prilikom lova). Dok spavaju, jedna polovica mozga ostaje im aktivna kako bi mogli disati i paziti na opasnosti. Jako su dobri plivači i žive u skupinama. Kod nas ih možete vidjeti na jako puno mjesta. Često ćete pronaći brodove koji vas vode na specijalna mjesta na kojima se dupini često pojavljuju pa su šanse da ih vidite jako velike. Vole društvo pa znaju prići brodovima, čak izvoditi razne skokove. Zapravo vas samo žele impresionirati.

Koliko dupina ima u Jadranskom moru i jesu li ugroženi?

U Jadranu danas po nekim procjenama živi oko 200 dobrih dupina, najviše u sjevernom i srednjem dijelu Jadrana (posebice oko otoka Lošinj i Cres). Kao što vidite populacija im je dosta mala pa se zbog raznih ekoloških faktora i utjecaja čovjeka (primjerice zaplitanje u ribarske mreže) smatraju ugroženom vrstom. Na otoku Lošinju postoji poseban institut (Plavi svijet) koji se bavi proučavanjem i zaštitom Dobrog dupina.

Gdje mogu vidjeti dupine u Hrvatskoj?

Za najveće izglede da ih sretnete preporučujemo vam posjet otoku Lošinju. Tu ih ima najviše, a našu ponudu kampova na Lošinju možete istražiti ovdje.

2. Sredozemna medvjedica

Spada u najugroženije sisavce na svijetu, na svijetu ima nešto više od 600 jedinki. U Jadranu se rijetko viđa, a kada se to dogodi onda je to prava senzacija. Nekada prije voljeli su društvo i živjeli su u kolonijama, ali zbog raznih ekoloških faktora te utjecaja čovjeka danas se uglavnom pojavljuju usamljene jedinke 🙁

Gdje se može vidjeti Sredozemna medvjedica?

Šanse da vidite sredozemnu medvjedicu u Jadranu danas su ravne nuli jer se ona pojavljuje vrlo vrlo rijetko. Potvrđeno je da se određena (uvijek ista) jedinka stalno iznova pojavljivala duž obale Jadrana od 2005 pa sve dok nije uginula 2014. godine. Ako se i pojavi, to obično znači da je „zalutala” negdje iz Sredozemlja. Strogo je zaštićena i u nekim dijelovima postoje naznake u oporavak populacije pa nije isključeno da u budućnosti opet bude češći gost naših mora.

3. Morske kornjače

Kod nas u Jadranu pojavljuju se 3 vrste, ali samo je jedna koja tu stalno obitava – glavata želva. Važan su stanovnik našeg mora jer pomažu u održavanju ravnoteže u ekosustavu. Mogu živjeti preko 70 godina i zaroniti do dubina od 200 metara. Osim ako ne planirate doći k nama s podmornicom, teško da ćete ih tom prilikom vidjeti. Veće šanse naravno imate kada kornjače izlaze na površinu kako bi uzele zrak. Ispod vode mogu biti čak sat vremena.

Gdje mogu vidjeti morske kornjače?

Često stradavaju u ribarskim mrežama ili prilikom sudara s brodovima pa u Hrvatskoj imamo čak 2 prihvatilišta koja se bave njihovom zaštitom – u Istri i na Lošinju. U Pulskom akvariju sigurno ćete vidjeti pokoju jedinku jer ih ondje njeguju i nakon oporavka vraćaju u more. Pogledajte našu ponudu kampova u Puli i svakako planirajte jedan dan za posjet akvariju i pogledajte kako se brinu za kornjače.

4. Školjke

Školjke su jako važne za ekosustav i imaju važnu funkciju u filtriranju vode. Osim toga, jedna su od omiljenih kulinarskih delicija. U Jadranu ima puno vrsta školjki koje se često nađu na jelovnicima u restoranima diljem obale, a najpoznatije svakako su dagnje (dagnje na buzaru), kamenice (posebno rasprostranjene u zaljevu oko Malog Stona) i Jakobove kapice. No u ovom članku više ćemo se fokusirati na dvije vrste školjki koje se mogu naći kod nas, a njihovo vađenje može vas dovesti u velike probleme.

Periske

Prva je periska, ujedno i najveća jadranska školjka. Zbog kritične ugroženosti strogo je zaštićena i ne smije se dirati ni vaditi. Periska je vrlo osjetljiva, čak i na dodir pa joj čak i ako je samo „taknete” možete naškoditi – vrlo je osjetljiva na stres i bolesti. Zakonom je strogo zabranjeno njeno vađenje, kazne su jako stroge (do 5.000 €), a u slučaju većih količina može doći i do kaznene odgovornosti.

Prstaci

Prstac živi u stijenama i da bi ga se moglo izvaditi najčešće je potrebno razbiti stijenu. Time se uništava podmorje i stoljetne stijene. Iz ovih prilično jasnih razloga njihovo je vađenje, konzmacija i prodaja najstrože zabranjena. Kazne su slične kao i pod periske (do 5.000 €), kod većih količina slijedi kaznena odgovornost pa vam toplo preporučujem da ih ne dirate. Ako vam netko u restoranu ponudi perisku ili prstace ispod pulta, znajte da je taj netko napravio težak prekršaj i radije nemojte biti dio toga ili ih prijavite.

5. Trpovi i ježinci

Još su jedna zanimljiva vrsta u Jadranu trpovi i ježinci. Njih možete vidjeti posvuda, a evo nekoliko stvari koje biste o njima trebali znati prije nego što ih vadite ili dirate.

Trpovi

Izgledaju kao krastavci koji su ubačeni u more. Jako su spori i mekani. Hrane se pijeskom i organskim česticama pa često kažemo da recikliraju morsko dno. Ako se jako uznemire, mogu izbacivati ljepljive niti ili čak čitava crijeva. Kod nas iznimno rijetko završavaju na tanjuru, ali su zato u Aziji jako tražena i cijenjena delicija.

Ježinci

Ima ih nekoliko vrsta, a kod nas je najrasprostranjeniji crni ježinac. Živi na plitkim obalama i hrani se algama. Bodlje su im jako krhke, lako pucaju pa mogu ostati u koži. Susret s njima može biti jako bolan pa ih je najbolje izbjegavati, tj. paziti da ne stanete na njih. Ali ne trebate ih se bojati, jako su korisni jer drže pod kontrolom populaciju algi. U nekim dijelovima Mediterana jede se njihov kavijar.

Što da napravim ako stanem na ježinca?

Ubod zna biti jako bolan, ali nemojte paničariti.

1. Vidljive dijelove iglica možete izvaditi sterilnom pincetom. Nemojte ih pokušavati vaditi prstima jer lako pucaju pa se mogu zabiti još dublje. Komadiće koji su se zabili dublje nemojte kopati, tijelo ih najčešće samo razgradi.
2. Ranu možete dezinficirati alkoholom ili jodom.
3. Ako vas boli, ranu možete polijevati toplom vodom jer ona neutralizira toksine.
4. U slučaju da se javi crvenilo, gnoj ili jaka bol javite se liječniku.
5. Isto vrijedi ako iglica ima puno ili ako su blizu zglobova.

6. Meduze

Što se meduza tiče, kod nas ih ima oko 30 vrsta, ali broj onih koje vas mogu opeći zapravo je jako mali. Srećom, ona koju ćete najčešće vidjeti zove se morska mjesečina i prilično je bezopasna. Najneugodnije su one manje, primjerice pelagia noctiluta. Mala je i ljubičasta, ali veličina je nažalost samo varka. Problem je u pipcima ili žarnjacima. Njeni su dugi i peku, a ljeti se pojavljuje dosta često.

Što trebam napraviti ako me opeče meduza?

1. Ništa strašno, nemojte paničariti. Boli, ali proći će. Izađite iz mora da vas ne opeče više puta. Pogledajte ima li na plaži spasioca. Ako ima, otiđite do njih. Oni imaju kutiju prve pomoći i sigurno će znati što treba učiniti. Ako plaža nema spasioca, možete si pomoći i sami.
2. Nemojte trljati mjesto na kojem vas je meduza opekla ručnikom jer se otrov tako širi pa će vas još više boliti.
3. Isperite mjesto opekline, ali morskom vodom. Nikako slatkom. Probao sam i nije nimalo ugodno.
4. Pokušajte ukloniti pipke, najbolje pincetom.
5. Ohladite mjesto gdje vas je opekla ledom iz vrećice, ali nemojte stavljati led direktno na ranu. Ako nemate leda pri ruci, pitajte u najbližem kafiću ili restoranu. Sigurno će vam pomoći.
6. Ako vas jako boli, otiđite do ljekarne. Često imaju specijalne gelove koji će ublažiti bol.
7. U rijetkim slučajevima kada dođe do jake reakcije (osjećate poteškoće pri disanju i oteklina raste) najbolje je da se javite najbližem liječniku.

Kad je more mirno i ima puno planktona dolazi do tzv. cvjetanja meduza pa ih zna biti jako puno. No, u posljednje vrijeme posebice u sjevernom dijelu Jadranu javljaju se tzv. rebraši. Jako su slični meduzama, ali nisu meduze.

Što su rebraši?

Rebraši su mekani, prozirni organizmi koji izgledaju kao male meduze, ali zapravo s meduzama nemaju puno veze. Ime su dobili po trepetljikama (rebrima) koje im prolaze po tijelu i koriste ih za kretanje.

Otkud su došli rebraši i jesu li opasni?

Kod nas na Jadran stigli su balastnim vodama, vjerojatno iz Crnog mora ili Atlantika. Hrane se planktonom, a njega ima jako puno u sjevernom dijelu Jadrana zbog nešto viših temperatura mora. Lijepo im je tu i jako se brzo razmnožavaju. Zato ćete ih ljeti često sretati dok se kupate, pogotovo na Zapadnoj obali Istre. Ovo ljeto sam bio s djecom na moru u Novigradu (4 i 7 godina) i oboje su ih bez problema uzimali u ruke i zvali ih „ljigavcima”. Neće vam ništa, samo je osjećaj dok plivate i dotaknete ih malo neugodan.

7. Morski psi

Svi znamo taj osjećaj. Plivaš i uživaš u moru i približavaš se onim bijelim bovama koje su postavljene kao granica. Ako prijeđeš bove odmah pomisliš što ako se pojavi morski pas. Što je veća dubina, taj je osjećaj jači.

Ali mogu vas umiriti, u Jadranu ima morskih pasa ali:
a) uglavnom su manji i žive na otvorenom moru u većim dubinama.

Najpoznatija je vrsta modrulj. Velike bijele psine koju znamo iz filmova nema u Jadranskom moru.

b) nisu opasni za ljude, hrane se uglavnom sitnom ribom, rakovima, lignjama i glavonošcima.

Susreti s ljudima iznimno su rijetki. Uglavnom nemate razloga za brigu jer morski psi izbjegavaju ljude i niste im interesantni tj. vjerojatno se oni više boje vas nego vi njih 🙂 A ako ga pak silno želite vidjeti, to također možete u Pulskom akvariju. Ondje imaju nekoliko primjeraka.